Britanska umetnica Mišel Vilbovo je pomoću slatkiša napravila repliku čuvenog Mikelanđelovog remek-dela koji krasi svod Sikstinske kapele u Vatikanu.
Britanska umetnica Mišel Vilbovo je pomoću slatkiša napravila repliku čuvenog Mikelanđelovog remek-dela koji krasi svod Sikstinske kapele u Vatikanu. "Slatka" kopija, sačinjena u prirodnoj veličini (5,7m x 2,8m) od maršmelou bombona, naručila je pekara "Kejk Endžels" povodom 450-godišnjice od smrti velikog renesansnog majstora. Kako piše Dejli mejl, Vilbovo je za svoj omaž Mikelanđelu izabrala najpoznatiju fresku Sikstinske kapele - "Stvaranje Adama", na kojoj Bog dodirom prsta udahnjuje život prvom čoveku. Za svoje "kalorično" platno, koje je od 18. februara izloženo u crkvi Sent Pankras u Londonu, umetnica je upotrebila više od 10.000 slatkiša i 500.000 šarenih čokoladnih mrvica. "Nijedna proslava nije potpuna bez kolača. Verujemo da bi se Mikelanđelu dopala naša zamisao", kazala je Vilbovo kojoj je trebalo 168 sati za izradu ove umetničke poslastice koja će biti prodata na aukciji u dobrotvorne svrhe. Pogledajte video i uživajte! blic.rs
0 Comments
BESPLATNE RADIONICE/3D ANIMACIJA – viši nivood 24. do 26. marta 2014. DOB//Tribinska sala Dom omladine Beograda, u skladu sa novom programskom politikom, intezivirao je svoje obrazovne programe namenjene mladima. Učenici osnovnih i srednjih škola i studenti, potpuno besplatno, biće u prilici da učestvuju u brojnim radionicama i predavanjima na različite teme. PRIJAVA ZA RADIONICE JE OBAVEZNA PUTEM MEJLA [email protected]. Maksimalan broj učesnika za ovu radionicu je 15. Organizacija: Dom omladine Beograda u partnerstvu sa Phoenix creative studiom
Ponedeljak, 24. mart, 11:00 – 14:00 Kako od drveta napraviti gomilu novca? Za početak su potrebne tri daske belog bora slepljene zajedno, i zavidna veština u obradi drveta, kakva se stiče godinama marljivog rada. Evo postupka i fotografija. Slepljene borove daske predstavljaju osnovu. Kada se lepak osuši, blok je spreman za obradu Polako nastaje zanimljiv oblik Daljim deljanjem komadića drveta stvara se iluzija da se u kutiji nešto nalazi. Nakon višečasovnog deljanja spoljnih strana, stiče se i iluizija da je kutija od talasastog kartona. Efekat je neverovatno realan. Posle višečasovnog deljanja, prelazi se na nanošenje boje. Zahvaljujući pažljivom bojenju, ukazuje se sadržaj kutije: Svežnjevi novčanica. Randal nije samo talentovan drvodelja, već je i dobar slikar. Pošto su novčanice brižljivo oslikane, i karoton dobija boju. “Karton” ne može da se oslika odjednom, pa stoga moraju u više navrata da se dodaju laki, isprani slojevi boje. Od običnog komada drveta načinjeno je nešto sa toliko dubine i teksture... Konačni proizvod, skupltura nazvana “Stari novac”, toliko je realna da je, mada smo pratili čitav postupak, teško poverovati da se ne radi o pravom novcu. Možete pogledati još neke od Rendalovih fantastičnih radova. Da li biste za ove neke od ovih radova ikada rekli da nisu od papira? Možete posetiti njegov sajt i video klip sa još nekim od njegovih radova. Manila. Filipini. Tamo nema zime kakvu mi poznajemo. U januaru, koji je tamo najhladniji mesec, prosečna temperatura je nešto preko 20 stepeni. Ovih naših stepeni. Nema tamo zavejanih puteva, nema ni zaleđenih jezera na kojima bi neko, ako bi iko kojim slučajem voleo da kliza na Filipinima, mogao to da radi kada mu se prohte. Zapravo, ako neko baš tamo, baš na Filipinima, poželi da kliza, onda to može da uradi na samo pet mesta u čitavoj državi od 99 miliona stanovnika: u najboljim zgradama najvećeg lanca lokalnih tržnih centara. U jednom takvom tržnom centru, "šoping molu" kako se to lepo ne kaže na srpskom, počinje naša priča. Majkl Kristijan Martinez je imao osam godina kada je u Manili, baš u jednom od onih tržnih centara, video ljude kako klizaju. Odmah je rekao mami da bi i on to. Majka mu je uslišila želju, pa je mali Majkl, iako je bolovao od astme, počeo da uživa na ledu kada god bi to porodica mogla da mu priušti. Sa 14 godina je definitivno rešio - želi da postane pravi klizač. Samo... Šta će jedan pravi klizač na Filipinima? Pa, ta zemlja nikada u istoriji zimskih olimpijskih igara nije imala predstavnika na zimskim olimpijskim igrama?! "Šta je mladost? Plahovita vatra. Šta je mlada devojka? Led i želja. Svet se njiše..." Tako glase uvodni stihovi nad kojima je slavni Nino Rota sedeo zamišljen, komponujući možda i najslavniju melodiju koja prati ekranizaciju čuvenih Šekspirovih junaka, Romea i Julije. Te stihove i tu melodiju Majkl Martinez je odabrao da uz njih vežba na ledu. Najčešće sam, a kada bi mu porodica sakupila dovoljno novca, i uz trenera. U zemlji 2013. razrušenoj najpre zbog zemljotresa snage 7,2 stepena, a onda od tajfuna Haijan, koji je vetrom koji je dostizao i 315 km/h ubio više od 6.000 ljudi, ko je mogao da misli na dečaka koji bi da kliza na Olimpijskim igrama? Ali, neko jeste. Novac je pozajmljivan, negde i poklanjan, pa je mali Majkl uspevao da ode i do Kalifornije na kraće treninge, kako bi stvarno dospeo do Sočija. Da, kvalifikovao se. Iako je živeo sa astmom. Iako je u međuvremenu od 2011. do 2013. pokidao ligamente u skočnom zglobu, pa potom pokidao ligament kolena, a onda slomio drugi skočni zglob. Da, kvalifikovao se, iako mu je samo 17 godina. "Šta je mladost? Plahovita vatra", stihovi kažu. Postao je prvi Filipinac na Zimskim olimpijskim igrama. Postao je najmlađi učesnik ovogodišnjeg olimpijskog nadmetanja klizača. Nosio je zastavu na svečanom otvaranju u Sočiju. A onda je na red došao nastup. "To je to... Konkurencija je ogromna. Da nastupi u kratkom programu i - idemo kući. Nećemo imati novca da ponovimo ovaj četvorogodišnji ciklus", govorila je ovih dana njegova majka, koja je i sama naučila da kliza, ne bi li mu bila kakav-takav trener. I Majkl Martinez izašao na led u Sočiju. Sve što niko nije očekivao, on je već bio uradio. Ali, nije uradio ono što je on sam hteo, a hteo je da bude među 24 najbolja na svetu. Hteo je da dobije šansu ne da nastupa samo u kratkom, već i u dužem, tzv. "slobodnom programu". U finalu. Melodija je počela da klizi po ledu dvorane u Sočiju. Na njoj - jedan Filipinac. I jedna ljubav A onda ovacije. I strepnja. Koji će biti u konačnom plasmanu? Mnogo je još klizača trebalo da nastupi posle njega... Kalkulacije, iščekivanje, strepnja... Ima li za ljubav mesta među 24 najbolja? I, sudije su obelodanile sve svoje ocene, i njemu i konkurenciji. Majkl Martinez je bio 19. u kratkom programu. Nastupaće u velikom finalu. I, uopšte nije važno koji će u njemu biti. Važno je nešto drugo: Ljubav se uvek probije ka vrhu. Što reče lord Bajron u "Neverniku" iz 1813.: "Ljubav? Ljubav će naći put, makar išla stazama kojih se i vukovi boje". Iranski nastavnik Ali Mohamadian primetio je da je jedan od njegovih učenika zlostavljan jer je izgubio kosu kao rezultat misteriozne bolesti. Odlučio je da pokaže solidarnost i obrije svoju glavu. Zbog tog čina, Mohamadian, koji predaje u osnovnoj školi u Marivanu, kurdskom gradu na zapadu Irana, je postao nacionalni heroj. Predsednik države ga je pohvalio, vlada je ponudila finansijsku podršku za lečenje učenika i njegova priča se čula u svim krajevima njegove zemlje. "Tako sam srećan da je to dodirnulo mnoga srca i da su ljudi reagovali pozitivno", rekao je 45- godišnji nastavnik. "Svi u školi sada žele da obriju svoju glavu". Mohamadian je postavio sliku sa osam godina starim učenikom. " Naše glave su osetljive na kosu", napisao je na društvenoj mreži u prilog svom učeniku". "Mahan je postao izolovan kada je bez kose, osmeh je nestao sa njegovog lica i bio sam zabrinut za njegov učinak u odeljenju. Zato sam mislio da će ga brijanje moje glave vratiti na pravi put."
U roku od nekoliko dana, Mohamadianovi učenici su inspirisani akcijom svoga učitelja insistirali da i oni takođe obriju svoju glavu. "Rekao sam im da sačekaju dok zima prođe, ali oni nisu hteli da čekaju. "Kada sam zakoračio u razred, svi su bili bez kose". Lekari u Teheranu kažu da Mahan ima problem sa imunim sistemom, ali da će dalja ispitivanja pokazati tačnu prirodu njegove bolesti. Doktori iz Teherana su poslali uzorke i u Nemačku da saznaju moguću dijagnozu. "Mahana su školski drugovi podržali i vratio mu se osmeh na lice" rekao je učitelj. Mohammadian ima 23 godine nastavnog iskustva i ima dve ćerke i sina. Andresa Amadora, je specifičan umetnik. On koristi grabulje i peščanu plažu u oseci da stvori umetnička dela koja mogu biti i velikih dimenzija. On provodi sate u stvaranju ovih neverovatnih remekdela, znajući da će uskoro doći plima i ukloniti njegov rad zauvek. Za Andresa, u njegovoj umetnosti mu je značajniji "proces nego sam rezultat" On zna da će to biti privremeno. Dok pravi svoje šare ma plaži on koristi konac kao vodič za geometrijske šare. Kada ga pitaju zašto to radi, Andre daje najbolji odgovor... “Neodgovoreno pitanje! To je zabava. Volim da budem na plaži.” Zamislite koliko biste bili srećni da naletite na njegove crteže na plaži, s obzirom na to koliko je njihova postojanost kratka. Kada grabuljate mokri pesak, on je pravi prelepe kontraste boja. On takođe nudi svoje usluge, pomažuči ljudima oko prosidbi i venčanja. Ili čak učeći druge da prave ove peščane oblike kao deo jednog velikog tima. Kako Andres kaže, potrebno je samo nekoliko sati posle plime da se stvore ovi divni dizajni. Andresove kreacije su jednostavno očaravajuće i znajući da je njihova delikatna kreacija ipak vrlo privremena čini ih još posebnijim. Ako želite još idite na njegov Facebook ili posetite njegov sajt. Li Hongbo je bivši izdavač knjiga koji pravi neverovatna i zaista originalna umetnička dela. Nikada ne biste pogodili od čega su izrađene njegove statue. Bele biste muškaraca i žena na prvi pogled deluju kao da su napravljene od mermera. Međutim, u pitanju je sasvim drugačiji materijal. Nekadašnji izdavač knjiga odlučio je da se oproba kao umetnik, koristeći znanje stečeno tokom bavljenja pomenutim poslom. Biste su napravljene od papira, specijalnom tehnikom koja se koristi za izradu ukrasa na kineskim svadbama. Zahvaljujući tome, mogu da se istežu i uvrću, a zatim se vraćaju u prvobitni oblik. "Ovu ideju sam dobio kada sam kao izdavač razmišljao o tome koja vrsta papira je pogodna za koju knjigu", kaže umetnik iz Pekinga. Pogledajte kako Li Hongbo pravi svoja dela. Pogledajte kako izgledaju gotova dela Li Nongboa
Dizajniraj omot najslađe čokolade
Crtaonica je namenjena učenicima osnovnih škola, kao i specijalizovanim umetničkim srednjim školama, ali u njoj mogu učestvovati i deca predškolskog uzrasta. Nakon stručnog vođenja kroz izložbu, učesnici će sa kustosom razgovarati na različite teme vezane za čokoladu (teme su prilagodjene uzrastu: Zašto volim čokoladu, Čokolada kao poklon, Čokolada-motiv upesmama, pričama i filmovima, Čokolaj, Tri boje čokolade, Maje i Asteci su voleli čokoladu i sl.). Posle kratke diskusije, pristupa se dizajniranju omota čokolade. Broj učesnika je ograničen na 12. Čokoladna olimpijada znanja za učenike osnovnih i srednjih škola Realizuje se u dogovoru sa predmetnim profesorima: biologije, hemije, geografije, istorije, matematike, fizike, srpskog jezika i književnosti, stranih jezika i književnosti, likovne i muzičke kulture. Nakon obilaska izložbe, učenici će oformiti 5 do 7 ekipa i izvlače pripremljene koverte sa pitanjima. Svaki koverat sadrži 7 pitanja, od kojih se dva do tri pitanja odnose na izložbu “Crno i Belo – Priča o Čokoladi”, a druga dva do tri pitanja iz oblasti predmetnog profesora (zasnovana na nastavnom planu i programu), ostala pitanja su iz opšte kulture. Broj učesnika 10 do 30. Radionica se realizuje u Prirodnjačkom muzeju. Pogledajte ovde. Дом омладине Београда је, током фебруара, припремио за младе занимљиве и корисне радионице. Број учесника је ограничен, а ПРИЈАВЕ ЗА БЕСПЛАТНЕ РАДИОНИЦЕ СУ ОБАВЕЗНЕ ПУТЕМ МЕЈЛА [email protected]. БЕСПЛАТНЕ РАДИОНИЦЕ/Циклус "Од идеје до филма" / ДОБ, Трибинска сала
Организација: Дом омладине Београда у партнерству са Медијским едукативним центром. Предавачи: Игор Гимбош и Милица Михајловић. Трајање: 180 мин. Узраст: 13-18 година Недеља 9.02. 15-18 часова / Тема: Од идеје до стрипа. Сториборд Основ свакога филма је идеја, кратка прича која је основ за будући филм. На овој радионици Игор и Милица ће вам објаснити поступак претварања текста у сценарио за кратки филм као и како се прави сториборд, стрип на основу којег се снима филм. Субота 22.02. 15-18 часова / Тема: Анимација - основ филмског језика Анимација је претеча филма. Постоји велики број примера старих више хиљада година, покушаја пећинских људи да сликом представе животиње у покрету. Игор и Милица ће вам објаснити основне елементе стварања анимираног филма као и анимацију у боксу Ерлинга Ериксона. Недеља 23.02. 15-18 часова / Тема: Кратки филм Када имате добру идеју, припремили сте се и направили сценарио и сториборд време је да снимите филм. На данашњој радионици Игор и Милица ће вам помоћи да снимите кратки, једноминутни филм. ********************** БЕСПЛАТНЕ РАДИОНИЦЕ/3D АНИМАЦИЈА / ДОБ, Трибинска сала Предавачи: стручни тим Phoenix creative studio. Трајање: 180 мин. Узраст: од 12 година. Број полазника: 10-15 Уторак 18.02. 15-18 часова / 3D анимација Сунчевог система Помислили сте да само IT професионалци могу на рачунару да направе симулацију Сунчевог система који се заиста креће и изгледа као прави. Доказаћемо вам да сте се преварили. Дођите да вас наши експерти кроз најновије програме науче како да моделујете, цртате, текстуришете и користите 3D анимацију. Након тога – Свемир је само ваш! Среда 19.02. 11-14 часова / 3D моделовање објеката Откријте свет компјутерски генерисане графике. Научите основе 3D моделовања, како се праве и модификују просторна тела и површине... Упознаћемо вас са основним методама и начинима креирања 3D модела. Четвртак 20.02. 11-14 часова / 3D динамичка симулација – играјмо се физике Дођите да експериментишемо заједно! Наши стручњаци за 3D анимацију ће вас упутити у мале тајне намештања објеката у 3D простору уз симулацију физичких сила. Доказаћемо вам да физика није баук, научићемо вас како трење и инерција утичу на кретање предмета у простору и показати да не треба да се плашите науке. ********************** БЕСПЛАТНА РАДИОНИЦА ВОКАЛНЕ ТРАДИЦИЈЕ / ДОБ, Клуб 21. фебруар 2014. од 15:00 до 17:00 Упознавање земље, културних особености и домаћег фолклора кроз музику, етно и традиционално певање. Предавач: Биљана Крстић. Трајање: 120 мин. Узраст: 13-25. Umesto da se biju i uništavaju školsku imovinu, đaci jedne novozelandske škole, zahvaljujući odbacivanju modernih propisa, sada se na odmorima penju po drveću i jurcaju na skejtbordima. Počelo je kao naučni eksperiment, a završilo se kao uspešna školska praksa. Osnovna škola “Svonson” u novozelandskoj prestonoci Ouklendu pre dve godine postala je poligon za istraživanje koje su sprovela dva lokalna univerziteta, kako bi otkrila način da kod dece podstaknu aktivnu igru.
I rezultati su bili zapanjujući – razne do tada zabranjivane aktivnosti toliko su zaokupile decu, da školi više nisu bili potrebne tajm-aut zone niti puno nastavnika koji nadziru decu. Nakon ukidanja strogih pravila ponašanja na igralištu, učestalost vršnjačkog nasilja, povreda i vandalizma je opala, a nivo koncentracije dece na časovima je porastao. Nije u pitanju nikakva revolucija, već samo povratak na vreme pre nego što su uvedeni mnogobrojni zdravstveni i bezbedonosni propisi. Kako je objasnio direktor Meklahlan “Mi želimo da nam deca budu bezbedna i nadzirana, ali to se pretvorilo u štićenje dece od iskustava koja im koriste. Ako pogledate škosko igralište, deluje haotično iz perspektive odraslih. Čini vam se da se mogu povrediti, ali neće” objašnjava on. „Kada dozvolite deci da se ogledaju u vožnji trotineta tokom odmora, onda ona postaju svesnija opasnosti u saobraćaju što će im koristiti kada sednu za volan automobila kao tinejdžeri“ kaže direktor.
Ovo istraživanje sprovedeno je zbog toga što je, usled previše zdravstveno-bezbedonosnih propisa, pravljenje i unapređivanje igrališta postalo preskupo i gotovo neizvodljivo. Štaviše, deci su takva igrališta bila dosadna. Zato su naučnici odlučili da deci daju slobodu da sami osmišljavaju svoju igru. Dok su mnogi školski direktori upitani za saradnju odmahivali glavom, četiri ouklandske osnovne škole su imale sluha za predloge naučnika i privatile izazov, među njima i škola Svonson. Video reportažu o ovoj školi pogledajte ovde.
|
AuthorNastavnica Suzana Archives
September 2016
Categories |