Slika „Jakob III” od holandskog umetnika Rembrandta Harmensona van Rajna ukradena je čak četiri puta – 1966, 1973, 1981. i 1983. a nalazi se i u Ginisovoj knjizi rekorda kao najčešće kradeno delo na svetu.
Godina je 1966, 31. decembar. Nešto posle ponoći, lopovi provaljuju u Dalvič galeriju slika u južnom Londonu, bušeći retko korišćena hrastova vrata i odnose Rembrantovu sliku „Jakob III”. Plenu dodaju još dva njegova dela kao i nekoliko dela Rubensa.
Ovo je tek prvo nezakonito otuđenje ove slike iz iste galerije i jedan od preko 80 slučajeva krađe njegovih dela. Rad je u jednom trenutku pronađen, da bi ponovo bio ukraden još tri puta: 1973, 1981. i 1983, a slika, čije su dimenzije 30 puta 24,9 santimetara, nalazi se u Ginisovoj knjizi rekorda kao najčešće kradeno delo na svetu, poznato pod nadimkom „Rembrant za nošenje”.
Zanimljivo je da je i u Rembrantov dom u Amsterdamu, u kojem je živeo skoro dvadeset godina, nekoliko puta provaljivano. Danas kao i u vreme Rembrandta kradu se umetničkih dela. Lopovi se privode pravdi ali mnogi od njih, i pored brojnih boravaka u zatvorima širom sveta, na bave se ovim „zanatom”, koji je u 17. veku, u kojem je Rembrant živeo, bio žestoko kažnjavan – čak i pogubljenjem.
Rembrant je rođen 1606. u Lajdenu, kao sin dobrostojećeg mlinara. Napustio je studije da bi postao slikar, preselio se u Amsterdam i tu počeo da stiče popularnost kao autor portreta. Posle smrti supruge 1642, njegova popularnost naglo opada, on upada u dugove i 14 godina kasnije poverioci prodaju njegovu kuću i radove stavljaju na licitaciju. Svoja poslednja remek-dela naslikao je zahvaljujući pomoći njegove domaćice i njene porodice. Kada se život ovog genija okončao 1669. godine, iza njega nije ostala nikakva imovina, osim nekoliko komada odeće i slikarskog pribora.
„Jakob III” procenjen na 10 miliona dolara. Srećom, u poslednjih 25 godina nijednom nije bio ukraden.
Godina je 1966, 31. decembar. Nešto posle ponoći, lopovi provaljuju u Dalvič galeriju slika u južnom Londonu, bušeći retko korišćena hrastova vrata i odnose Rembrantovu sliku „Jakob III”. Plenu dodaju još dva njegova dela kao i nekoliko dela Rubensa.
Ovo je tek prvo nezakonito otuđenje ove slike iz iste galerije i jedan od preko 80 slučajeva krađe njegovih dela. Rad je u jednom trenutku pronađen, da bi ponovo bio ukraden još tri puta: 1973, 1981. i 1983, a slika, čije su dimenzije 30 puta 24,9 santimetara, nalazi se u Ginisovoj knjizi rekorda kao najčešće kradeno delo na svetu, poznato pod nadimkom „Rembrant za nošenje”.
Zanimljivo je da je i u Rembrantov dom u Amsterdamu, u kojem je živeo skoro dvadeset godina, nekoliko puta provaljivano. Danas kao i u vreme Rembrandta kradu se umetničkih dela. Lopovi se privode pravdi ali mnogi od njih, i pored brojnih boravaka u zatvorima širom sveta, na bave se ovim „zanatom”, koji je u 17. veku, u kojem je Rembrant živeo, bio žestoko kažnjavan – čak i pogubljenjem.
Rembrant je rođen 1606. u Lajdenu, kao sin dobrostojećeg mlinara. Napustio je studije da bi postao slikar, preselio se u Amsterdam i tu počeo da stiče popularnost kao autor portreta. Posle smrti supruge 1642, njegova popularnost naglo opada, on upada u dugove i 14 godina kasnije poverioci prodaju njegovu kuću i radove stavljaju na licitaciju. Svoja poslednja remek-dela naslikao je zahvaljujući pomoći njegove domaćice i njene porodice. Kada se život ovog genija okončao 1669. godine, iza njega nije ostala nikakva imovina, osim nekoliko komada odeće i slikarskog pribora.
„Jakob III” procenjen na 10 miliona dolara. Srećom, u poslednjih 25 godina nijednom nije bio ukraden.