Slika velikog španskog slikara Pabla Pikasa premijerno je izložena na Španskom paviljonu u junu 1937. godine na Svetskoj izložbi u Parizu. Platno veličine 3,50 x 7,80 metara jedva je stalo u njegov atelje, a na njemu su prvo ovekovečeni bik i konj, a potom i ostali motivi. Izradi slike prethodilo je na desetine crteža u kojima je osmislio složenu kompoziciju „Gernike“.
Povod za nastanak slike je bilo bombardovanje grada Gernike. Čim je saznao za tragičnu vest, Pablo Pikaso, koji je u to vreme živeo u Parizu, počeo je da radi na svom delu.
26.aprila 1937. odigrao se vazdušni napad na baskijski grad Gerniku, od strane pripadnika Legije Kondor koja je pripadala nemačkim vazduhoplovnim snagama tokom Španskog građanskog rata. Bombardovanje je rezultovalo potpunim materijalnim uništenjem grada i ogromnim brojem ljudskih žrtava. Ubijeno je 1600 ljudi i uništeno je 70% građevina.
26.aprila 1937. odigrao se vazdušni napad na baskijski grad Gerniku, od strane pripadnika Legije Kondor koja je pripadala nemačkim vazduhoplovnim snagama tokom Španskog građanskog rata. Bombardovanje je rezultovalo potpunim materijalnim uništenjem grada i ogromnim brojem ljudskih žrtava. Ubijeno je 1600 ljudi i uništeno je 70% građevina.
Mada „Gernika“ danas slovi za jedan od najpoznatijih antiratnih simbola, Pikaso nikada nije hteo da govori o ovoj slici. Po izričitoj želji slikara, a zbog uspona generala Franka, „Gernika“ nije smela da se vrati u Španiju sve dok u njoj ne bude uspostavljena demokratija. Čuvena slika bila je tako „u egzilu“, u Muzeju savremene umetnosti u Njujorku, da bi se 1981, šest godina posle Frankove smrti vratila u Španiju. Danas se, čuva u Muzeju kraljice Sofije u Madridu.
Možete pogledati i Gerniku u 3D.
Možete pogledati i Gerniku u 3D.
Danas u gradskom Muzeju mira možete videti različite interpretacije termina "mir"; kako one iz 1937, tako i one iz 21. veka.
U Gernici postoje obrazovne radionice, konferencije i seminari na temu mira, a svake godine se proglašava dobitnik Gernika nagrade za mir i izmirenje.
Na vrhu grada nalaze se skulpture Henrija Mura i Eduarda Čilide, koje predstavljaju status Gernike kao grada mira.
Ponedeljkom, kad je pazarni dan, zeleni stolovi u gradu prepuni su pasulja, po kojem je ovaj baskijski deo i poznat, praziluka, tikvica, sira i kobasica.
Gernika je obnovljena pre mnogo godina i grad je procvetao: danas je tri puta veći nego 1937. Međutim, lokalno stanovništvo i dalje obeležava taj tužan dan.
U Gernici postoje obrazovne radionice, konferencije i seminari na temu mira, a svake godine se proglašava dobitnik Gernika nagrade za mir i izmirenje.
Na vrhu grada nalaze se skulpture Henrija Mura i Eduarda Čilide, koje predstavljaju status Gernike kao grada mira.
Ponedeljkom, kad je pazarni dan, zeleni stolovi u gradu prepuni su pasulja, po kojem je ovaj baskijski deo i poznat, praziluka, tikvica, sira i kobasica.
Gernika je obnovljena pre mnogo godina i grad je procvetao: danas je tri puta veći nego 1937. Međutim, lokalno stanovništvo i dalje obeležava taj tužan dan.